2011-03-21

Domaci propisi

Na molbu kolege evo i domacih par propisa

Zbirka jugoslovenskih pravila DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE

PBAB 87 knjiga 1
PBAB 87 knjiga 2

Pravilnik o temeljenju

Metoda nosivosti tla

2011-03-07

Novi program

Za sve arhitekte, gradjevince a i ostale koji zele da izvrse proracun termickog koeficijenta jedne grajdevine. Program je na nasem jeziku. Lak je za rad i shvatanje, a i primjenjiv je u praksi.

Termix

pass:  nazifrozajac

2011-02-28

Nove knjige, na zahtjev kolege :):):)

Euro Code 5


Euro Code 6


Euro Code 7

Ako jos sta treba samo javite. Veliki pozdrav.

2011-02-21

PITANJE

Za sve posetioce sajta, interesuje me mozete li da ostavite komentare sta Vas interesuje, kako bi znao da li mogu da vam pomognem.

2010-12-31

NOVA 2011

Svim posetiocima mog bloga i svim kolegama zelim uspesnu i Sretnu Novu Godinu, sa zeljama za mnogo polozenih ispitai puno zdravlja i srece. U 2011 kad polozim ove ispite, obogaticu sadrzaj kako tekstualnim dokumentima, tako i raznim knjigama, i grafickim radovima. Jos jednom Hvala vam i sve naj naj u 2011 godini zeli vam vas Naka.

2010-07-24

Jos par trikova

Zid od opeke
Princip je sledeci - na gornjoj ivici zida, postavite granicni uslov kod koga su oslobodjeni svi uticaji osim jednog - onog koji prenosi vertikalnu silu (to ce biti T3). Zatim, na vertikalnim ivicama zida, na mjestima gdje se zid naslanja na stub ili vertikalni serklaz - treba osloboditi sve uticaje, (eventualno, ostaviti opet T3). Na donjoj ivici nemojte nista oslobadjati da se ne bi napravio labilan model - tu se i tako ne bi trebalo da jave nikakvi momenti ako su uneti prethodno pomenuti granicni uslovi.
Ovime cete dobiti da zid prenosi samo vertikalno opterecenje.
FERT ploče
Kada se ne insistira na uticajima u gredama (kako se radi o prostoj gredi, za gravitaciju se rucno dimenzionise), je da se zada ortotropna AB ploca debljina koja je ekvivalentne krutosti na savijanje sa FERT tavanicom (gredicama sa plocom od 4 cm). Znaci zadaje se AB ploca debljine (uglavnom 12cm gdje se dobija stalno opterećenje 3 KN/m2) cija krutost na savijanje je jednaka FERT tavanici, ali obavezno ortotropna u pravcu nosenja FERTA i adekvatnim granicnim uslovima za ortotropiju koju program nudi. Dalje kod modalne analize treba iskljuciti vertikalne oblike oscilovanja, a ukoliko se ipak jave ignorisati ih (uz povecanje broja tonova...).
Torzija u gredama
Koliko grijesimo ako pri proracunu medjuspratne konstrukcije od AB ploca i greda "iskljicimo torziju greda u plocama" ukljucujuci i gredu preko koje se kontinualno nastavlja konzolna ploca erkera?
Tower zbog primjenjene metode i uslova kompatibilnosti na spoju ploča-greda, prevodi dobar dio momenata savijanja ploče na grede (u obliku momenata torzije). Radi se ogromnoj većini slučajeva o "fiktivnoj " torziji. To je priča koja se vuče od najranijih programa na kojima smo radili (STRESS, SAP, PLANET, pa preko svih dosadašnjih verzija TOWER-a) i uvek je trebalo reagovati smanjenjem torzione krutosti greda kao input podatkom. Otpor inercije (I1) potrebno ga je svesti priblizno nuli Naravno, postoje specijalni slučajevi, kada ovo nije opravdano učiniti - preciznije: čini se greška. Takav slučaj je, npr. konzolna ploča uklještena u gredu (da banalizujem: desno od grede je ploča a levo otvor stepenišnog trakta).
Temelji samci i trakasti temelji
Prilikom modeliranja temelja samaca ( recimo dimenzija axbxd=150x200x40cm ),kao i temeljnih traka ( recimo dimenzija axbxd=1000x65x40cm ) uzimam plocu debljine d=40cm sa gore navedenim dimenzijama u osnovi i zadajem povrsinski oslonac.Na taj nacin dobijam uticaje u temeljima ( u ploci ) i napone u tlu.
 
Ako zelite jos pitajte, znanje je makar dzabe...

Neki od saveta za program Tower

Proračun stabilnosti i njegova najslabija karika
Proračun stabilnosti analizira stabilnost konstrukcije kao cjeline, dok na primjer, proračun (dimenzionisanje) čeličnih nosača analizira stabilnost pojedinačnog elementa konstrukcije. Kontrola napona može nam sa sigurnošću odgovoriti koji zategnuti element je najvise napregnut ali za pritisnute elemente mora se vršiti mnogo složenija analiza. Konstrukcija je stabilna najviše onoliko koliko je stabilan njen 'najslabiji' element. Iz ovoga se može zaključiti da pomoć pri određivanju 'najslabije karike' može da se dobije od rezultata dimenzionisanja čelika. Naravno, s obzirom da se pri dimenzionisanju čelika koriste aproksimacije za efekte teorije II reda kao i na veliki značaj pravilnog izabora ulaznih podataka (dužine izvijanja, krive izvijanja itd, najbolje je prvo dimenzionisati čelične nosače pa tek onda proveravati stabilnost sistema (na nosačima stvarnih dimenzija)). Da bi se sa većom sigurnošću utvrdila najslabije mjesto u konstrukciji bilo bi dobro kada bi se mogla dobiti 'forma gubitka stabilnosti'. Ovo se programom može dobiti tako sto se napravi kombinacija bliska ali minimalno slabija od kritične, i koja se proračuna po teoriji II reda. Slika deformisanog modela pri toj kombinaciji će biti forma gubitka stabilnosti a element sa najznačajnijom deformacijom - 'najslabija karika'.

   Primjer: ako je proračun stabilnosti rađen kao: Opterecenje "A" + lambda x Opterecenje B i ako je za kritično lambda dobijena vrednost 12.679 onda treba napraviti jednu kombinaciju blisku kritičnoj (recimo Opterecenje "A" + 12.678 x Opterecenje "B") i onda je proračunati po teoriji II reda. Poenta je da se bude jako blizu kritične vrijednosti da bi do izražaja dosla povećana deformacija labilnog elementa.